REPORTAŽA S OBRONAKA BARANJSKE PLANINE, PO MNOGIMA KOLIJEVKOM HRVATSKOG VINOGRADARSTVA I VINARSTVA I POSJET NAJVEĆEM PODZEMNOM PODRUMU U HRVATSKOJ
Blagodati Baranje urodila su nizom izuzetnih vina od kojih je najpoznatija graševina koja je u ovom podneblju stekla prepoznatljive osobine koje su istovremeno univerzalno prihvatljive ali nose i jasan regionalni identitet

Grožđe, trsovi, loza, podrumi ukopani u planinu. Pogled na Dunav. To je Baranjska planina. Uzgoj vinove loze poznat je već stoljećima u Baranji, dijelu Panonske nizine između Dunava i Drave. Kaže se da Baranja vodi porijeklo od mađarske riječi „boranya“, što znači „vinska majka“. Inače, ova Baranja u Hrvatskoj je samo jedna petina pokrajine Baranja kojem je glavni grad Pećuh u Mađarskoj. No, hrvatski dio Baranje od posebnog je značaja za našu zemlju. Najveći i najpoznatiji proizvođač baranjskih vina su Podrumi Belje čiji se vinogradi protežu na više od 500 ha duž južnih obronaka te planine, znanog i kao Banovog brda. Planina? Za pojam planina teško bi bilo reći da je uistinu to, to. Našim čitateljima lakše bi bilo reći najveća uzvisina u Baranji. Ali za ljude iz ravnice to je planina i od tuda i naziv. Blagodati Baranje urodila su nizom izuzetnih vina od kojih je najpoznatija graševina koja je u ovom podneblju stekla prepoznatljive osobine koje su istovremeno univerzalno prihvatljive ali nose i jasan regionalni identitet što posebno pokazuje graševina kasne berbe 2007 godine u okviru zlatne selekcije Goldberg, istakla nam je Ljiljana Vajda – Mlinaček, direktorica marketinga Belja koja nas je provezla beljskim vinogradima iznad Kneževih Vinograda. Zaštićeni sa sjevera i osunčani sa juga, rodni vinogradi Belja  daju grožđe od kojeg se danas osim najpoznatije Graševine proizvode vrhunska i kvalitetna  bijela vina – chardonnay, pinot sivi, rajnski rizling.
- Podrum je star, a koliko? Govori podatak da svoju povijest piše od 1526. godine. Već u to vrijeme je podrum egzistirao kao vinski podrum, ističe Marijan Knežević, glavni enolog podruma Belje ulazeći s nama u to doista jedinstveno vinarsko zdanje u ovom kraju Europe.
Stari beljski podrum je najveći ovakvog tipa u Hrvatskoj. U rekonstrukciju su u Agrokoru krenuli prije četiri mjeseca. Prije renoviranja podrum u Kneževim Vinogradima je bio kapaciteta milijun litara drvenog suđa. Obzirom da je podrum prošao devastaciju trebala je hitna obnova. Posljednjih godina izgubio je svoju ulogu čuvanja vina.
- Radove smo započeli u travnju i svo vrijeme na tim poslovima bilo angažirano 150 ljudi. Brzinu radova smo prilagodili vinogradarskim radovima. I zato je trebalo raditi brzo. Ovogodišnje vino moralo je u obnovljeni podrum. Osim za čuvanje vina, podrum je sada i turistička destinacija i otvoren je posjetiteljima, istakla je gđa Vajda-Mlinaček.
Obzirom da je podrum zaštićena povijesna cjelina svi radovi vođeni su pod nadzorom stručnjaka konzervatora iz Osijeka.
- Svaka ciglica je očišćena ručno, a svaka fugna dovedena u originalno stanje. Materijal smo morali dati na analizu, tako da ako je negdje falilo žbuke, morala je biti izrađena ista onakva kakva je bila u originalu. No, smanjili smo aktivni volumen podruma obzirom da je namijenjen i turizmu. Tako da je vinski kapacitet danas do 420 tisuća litara vina. I isključivo je vino smješteno u hrastu. Obzirom da nismo mogli pronaći prave majstore koji mogu zadovoljiti i brzinu radova, i kvalitetu materijala, od naše, slavonske hrastovine, bačve smo izradili u Italiji, kod proizvođača koji je jedan od najcjenjenijih u Europi. Bačve su veličine od 1800, 2000, 5.200 i 10 tisuća litara, priča Knežević ujedno i objašnjavajući nam kako su trend u svijetu, mlada svježa vina.
- No, vodili smo se time da će nam 1/3 bačava biti za bijelo vino. Odnosno za za porodicu Pinota, a dio za smještaj naše nadaleko poznate graševine. No, najveći dio ovih drvenih bačvi namijenjeno je za odležavanje crnih vina. Dakle, čak 2/3 drvenog posuđa. Ističem kako smo brali već treći rod crnog sortimenta. To su frankovka, pinot crni, merlot i cabernet souvignon.. Da bi zadovoljili tržište treba vagati. Probirljivi kupci ipak cijene vino iz hrastove bačve. No, i u inoksu se odvija proizvodnja vrhunskih i kvalitetnih vina već dobro poznatih na tržištu. Belje trenutno radi 585 hektara vinograda. Godišnja proizvodnja se kreće od dva do 2,3 milijuna litara, kaže enolog Knežević.
Možda se nekome to čini premalo za za količinu vinograda. No, dio je mladih vinograda, no i cilj menađmenta Beljskih vinograda, ali i cijelog Belja, kao i Agrokora u čijem je sastavu cijeli taj sustav, je kvaliteta taj odnos i odgovara.
Na dvorištu smo zatekli istovar predikatnih berbi. Brao se pinot sivi i bijeli, te chardonnaya.. Odnosno berba zvana izborna berba bobica. Stručnjaci Belja su dio graševine i chardonnaya ostavili za ledenu berbu. To su vina koja su ogledalo svakog podruma. U beljskom podrumu očekuju i do 2.000 litara ledene berbe. Mora se istaći da je ta proizvodnja regulirana zakonom. To znači da nakon redovite berbe za kasnu berbu grožđe ima 94 eksla.
- Tada svoj štih vinu daje i posebna plijesan koja se razvija ali i prisutne su veće količine šećera. Nakon nje ide izborna berba grozdova, pa poslije toga izborna berba bobica. Imamo i berbu prosušenih bobica i na kraju ono što je kruna svakog vinogradara. To je ledena berba. To vinogradari moraju uspjeti sačuvati i dočekati da temperatura padne na sedam stupnjeva ispod nule. Tada je sok i grožđe potpuno smrznuto. Beljska graševina ima jednu jedinstvenu žutu boju. Iz razgovora s gospodinom Kneževićem saznajemo kako je napravljen veliki odmak prema kvaliteti. Cilj je smanjena količina grožđa, a kvaliteta dobivena enologijom i ljudskim radom.
- Jedan od ciljeva je bio i boriti se protiv toga da je graševina vino za gemište. Čekamo potpunu tehnološku zrelost, ističe naš sugovornik i dodaje da se grožđe bere kada je u potpunosti zrelo. I na kraju iz toga grožđa moramo dobiti vino koje ima tako jednu zlatnu boju, boju koja odaje plemenitost vina.
Krenuli smo pravim putem, istakla je Ljiljana Vajda-Mlinaček.. Potvrda je stigla i od različitih ocjenjivačkih sudova. I u Hrvatskoj i izvan zemlje. Na svim hrvatskim ocjenjivanjima preuzeli smo primat u kvaliteti. Na svakom ocjenjivanju obvezna je zlatna medalja, a često i nagrada za šampiona ocjenjivanja ističu svi prisutni u podrumu.


Naslov = Merlot o Cabernet sauvignon
Merlot i cabernet sauvignon, vrhunska vina Podruma Belje okitili su se zlatnim medaljama na svjetskom ocjenjivanju merlota i cabernet sauvignona koje je održano u talijanskom Bergamu. Ocjenjivanje vina pod nazivom Emocije svijeta – merlot i cabernet sauvignon zajedno održava se petu godinu zaredom i prvo je ocjenjivanje koje je potpuno fokusirano na vina kojima su baza merlot i cabernet sauvignon.


Naslov = Graševina
Na svjetskom ocjenjivanju vina, Mundus VINI, vrhunska graševina Podruma Belje najbolje ocijenjeno vino iz Hrvatske s osvojenom zlatnom medaljom. Mundus VINI, najveće je međunarodno službeno priznato ocjenjivanje vina pod patronatom OIV-a koje se održava osmu godinu za redom u njemačkom Neustadtu. Ove godine ocjenjivano je 5.726 uzoraka vina iz svih važnijih vinogradarskih regija u svijetu. Stručni ocjenjivački žiri za 2009. godinu okupio je 275 članova među kojima su najpoznatiji svjetski enolozi, somelieri, znanstvenici, vinski novinari i zastupnici za vina iz 45 zemalja svijeta.  Beljska vrhunska graševina berbe 2008. ove godine je već zablistala na festivalu graševine u Kutjevo gdje je proglašena za najbolje vino

Naslov = Ledena berba
Ledena berba vrhunac je vinogradarske godine za svaki podrum pa tako i za Podrume Belje. Na izabranim položajima beljskih vinograda ostavljeno je grožđe graševine i chardonnaya za ledenu berbu. S obzirom na izuzetno hladno vrijeme i niske temperature nekoliko dana zaredom stekli su se uvjeti za početak ledene berbe chardonnaya i graševine na ukupno 4 hektara vinogradarskih površina. Grožđe se bralo na -10ºC i prerađivalo u smrznutom stanju, a prema prvim mjerenjima šećer u moštu iznosio je više od 190º Oechsla. Ovo je druga ledena berba Podruma Belje zaredom jer je i 2008. godine izuzetna vinogradarska i vinarska godina završena ledenom berbom.
Autor= tekst i snimci: Damir RUKOVANJSKI